Slika: Alen Tahirović
Jeste li ikad mjerili koliko dugo traje zalazak sunca i mijenja li se to vrijeme kroz godinu? Najbrži zalasci (ali i izlasci) sunca događat će se upravo ovih dana odnosno na ekvinocij i u danima prije i poslije. S druge strane, sunce najsporije prelazi horizont u vrijeme solsticija.
Zašto se to događa? Na svaki ekvinocij sunce izlazi točno na istoku i zalazi točno na zapadu. Zbog toga – na sam dan ekvinocija – sunce pogađa horizont pod najstrmijim kutom tj. pada gotovo okomito prema dolje. Za vrijeme solsticija, pak, sunce zalazi najdalje prema sjeveru ili jugu od čistog zapada, a što je sunce dalje od zapada, manji je kut pod kojim prolazi horizont i dulje mu vremena treba da zađe.
Trajanje zalaska sunca ovisi o geografskoj širini (velike su razlike između polarnih područja i ekvatora). U umjerenim širinama (40°) u vrijeme ekvinocija sunce zađe za otprilike 2 min i 45 s, dok solsticij to vrijeme produlji na oko 3 min i 20 s. U sjevernijim područjima razlike su veće.
A kad već pričamo o ekvinociju iliti ravnodnevnici, jeste li primijetili da iako bi na taj datum dan i noć trebali trajati jednako dugo, tome ipak nije tako?
Na ravnodnevnicu dan traje malo duže nego noć i to iz dva razloga. Prvo, kad pogledamo sunce na nebu, ono je disk, a ne točka. Izlazak sunca se jako često definira kao trenutak kad gornji vrh sunca (a ne sredina) dotakne horizont na istoku, a zalazak kad (opet) gornji rub dotakne zapadni horizont. Na taj se način trajanje dana produlji za oko dvije do tri minute. Drugi je razlog atmosfera, odnosno prolazak sunčevih zraka kroz Zemljinu atmosferu koja se ponaša kao leća i zbog nje nam se zalazeće (i izlazeće) sunce čini kao da je oko pola stupnja više na nebu nego što jest.
Slika: wikipedia
Idući ekvinocij – na sjevernoj hemisferi jesenski, na južnoj proljetni – bit će 23. rujna u 4:29 i nama označava kalendarski početak jeseni.
Izvor: earthsky.