Bliži se kraj kolovoza, a mnogi nisu zadovoljni ovogodišnjim ljetom. S obzirom da ovom mjesecu još nije kraj, na analizu temperature i oborine će trebati pričekati još koji tjedan ali zato su dostupni podaci za srpanj.
Hrvatska
Kao što je vidljivo na slici, srednja mjesečna temperatura je u velikom dijelu unutrašnjosti bila iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.), dok je na Jadranu uglavnom bila nešto niža. Razdioba percentila kaže da su toplinske prilike bile normalne u dijelu istočne Hrvatske te na sjevernom i dijelu srednjeg i južnog Jadrana. Hladno je bilo na širem području Splita, dok je u preostalim predjelima bilo toplo. Najveća su odstupanja zabilježena na postajama Split-Marjan (-0,8°C) i Varaždin (1,3°C).
Količina oborine pokazuje veća odstupanja nego temperatura – iznosi su iznad višegodišnjeg prosjeka svugdje osim na području Slavonskog Broda. Prema razdiobi percentila ekstremno je kišno bilo na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana te u njihovom zaleđu, vrlo kišno drugdje na obali te kišno u dijelu sjeverne i središnje Hrvatske i na širem kninskom području. U ostalim su predjelima oborinske prilike bile normalne. Najveća su odstupanja na postajama Slavonski Brod (gdje je palo 92% višegodišnjeg prosjeka oborina odnosno 76,0 mm) te Zadar (koji je zabilježio 341,3 mm kiše ili 977% višegodišnjeg prosjeka).
Svijet
Globalno gledano, ovogodišnji je srpanj bio četvrti najtopliji otkad traju pouzdana mjerenja. Globalna temperatura iznad kopnenih površina bila je 0,74°C iznad srednje vrijednosti za 20. stoljeće (14,3°C), dok je za more odstupanje iznosilo 0,59°C iznad srednjaka (16,4°C).
Odstupanja količine oborine od višegodišnjeg prosjeka se veoma razlikuju u različitim dijelovima svijeta što je i očekivano. Ekstremne količine oborine zabilježene su u dijelovima jugoistočne Europe dok je ekstreman nedostatak oborina pogodio centralni dio SAD-a ali i neke regije u Južnoj Americi, Africi i Euroaziji.
