Brzina kojom padaju kišne kapi ovisi o njihovoj veličini i težini – što su veće i teže, to su brže! Jednostavnim rječnikom rečeno, velike i male kišne kapi ne padaju jednako brzo.
Na razini mora, velika kišna kap, ona čija je veličina oko 5 mm, što je veličina kućne muhe, pada brzinom oko 9 metara u sekundi!
Sitne kišne kapi, one manje od 5 mm, veličine, primjerice, zrna soli, padaju brzinom od 2 metra u sekundi.
Kada počne padati, brzina kišne kapi ubrzava se zbog gravitacije. Istovremeno, otpor okolnog zraka usporava njeno padanje. Te dvije sile uravnotežuju se kada otpor zraka i težina kišnih kapi postanu jednaki. Tada kiša kap dostiže svoju krajnju brzinu kojom pada dok ne udari u tlo. Ovaj jednostavan prikaz zanemaruje uzdizanja, spuštanja i druge komplikacije.
Otpor zraka ovisi o obliku kišnih kapi, površini poprečnog presjeka koja je izložena struji zraka te brzini kojom padaju kišne kapi. Većina kišnih kapi je prilično okrugla – male su sfernog oblika, velike izravnane s donje strane. Pri velikim brzinama, otpor zraka raste s kvadratom brzine.
